Jezik | Language: HRV ENG
Suvremene teorije društvenog razvoja
Šifra: 55544
ECTS: 5.0
Nositelji: prof. dr. sc. Nenad Zakošek
Izvođači: Nenad Zakošek - Seminar
Prijava ispita: Studomat
Engleski jezik:

0,0,0

Nastavnik nije u mogućnosti ponuditi nastavu na engleskom jeziku.
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
Seminar 30
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Suvremene teorije društvenog razvoja integriraju različite teorijske škole, od marksizma i durkheimovskog funkcionalizma do weberovske komparativne sociologije, nastojeći ponuditi sveobuhvatnu teoriju modernog društva. U kolegiju se obrađuju teorije razvoja modernog društva četiriju paradigmatskih sociologa: Talcotta Parsonsa, Norberta Eliasa, Anthonyja Giddensa i Manuela Castellsa. Parsons, dugogodišnji profesor Harvardskog sveučilišta, jedan je od najznačajnijih sociologa druge polovice 20. stoljeća, utemeljitelj stukturno-funkcionalističke teorije društvenog sustava i jedan od tvoraca američke sociološke teorije modernizacije. U kolegiju se obrađuje njegova teorija socijalne evolucije, izložena u studijama Societies: Evolutionary and Comparative Perspectives i The System of Modern Societies, koja je polazište njegove interpretacije nastanka i razvoja modernog društva.
Norbert Elias njemačko-židovski je sociolog koji je utemeljio teoriju o procesu civilizacije. Ta se teorija zasniva na primjeni kategorija Freudove psihoanalize, osobito na njegovoj tezi o "nelagodi u kulturi" kao posljedici potiskivanja i kontrole nagona, te na originalnim uvidima o svezi nastanka monopola sile u modernoj državi s promjenom ponašanja u višim društvenim slojevima.
Britanski sociolog Anthony Giddens, profesor emeritus na London School of Economics, integrira Marxovu i Weberovu teoriju te ih koristi u svojoj teoriji refleksivne modernizacije, koju je razradio zajedno s njemačkim sociologom Ulrichom Beckom. U kolegiju se obrađuje njegova studija Consequences of Modernity iz 1990. godine, koja mu je poslužila kao polazište za niz radova o globalizaciji, transformaciji individualnog identiteta i političkom programu ljevice.
Manuel Castells, katalonski sociolog i dugogodišnji profesor Kalifornijskog sveučilišta u Berkeleyu (1979.-2001.), odnosno na Annenberg School for Communication na Sveučilištu Južne Kalifornije u Los Angelesu (nakon 2003.), autor je fundamentalne trotomne sociološke studije o informacijskom društvu The Information Age: Economy, Society and Culture. Na kolegiju se obrađuje posljednji svezak Castellsova djela, koji se bavi diferenciranjem i uspostavom novoga svjetskog socioekonomskog i političkog poretka nakon kraja Hladnog rata.
Literatura:
  1. Parsons, Talcott; Društva; August Cesarec, Zagreb (1991), str. 15-45, 181-290
  2. Elias, Norbert; O procesu civilizacije; Izdanja Antibarbarus, Zagreb (1996), str. 267-538
  3. Giddens, Anthony; Posledice modernosti; Filip Višnjić, Beograd (1998)
  4. Castells, Manuel; Informacijsko doba. Kraj tisućljeća; Golden marketing, Zagreb (2003), str. 17-332
2. semestar
Temeljni opći NOV 1-2 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Novinarstvo
Temeljni opći NOV 1-2 - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Novinarstvo
Izborni pol 1-2 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija
Izborni pol 1-2 - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija

4. semestar
Izborni pol 2-2 - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija
Izborni pol 2-2 - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Politologija
Termini konzultacija:
Obavijesti
Objavljeno: 28. 4. 2020. u 11:41
Nenad Zakošek

Dobio sam sljedeći upit o načinu pisanja eseja bez citiranja i parafraza, pa objavljujem odgovor.

Upit glasi:

"Možete li pobliže objasniti pisanje slobodnim stilom, bez citiranja i navođenja referenci? Napisali ste da to ne možemo koristiti, ali i da ne smijemo plagirati. Zar nije citiranje i navođenje referenci jedina zaštita protiv plagiranja? To vjerojatno znači da ne možemo ni parafrazirati ni sažimati. Pošto su nam jedini izvori knjige i prezentacije i pošto nemamo prethodnog znanja o temi, ne znam kako to napisati svojim riječima, iz glave. Mnogi su pitali za ovo i nije im jasno pa bi bilo odlično kad biste objasnili više."

 

Odgovor:

Razumijem da na početnim godinama studija imate problema sa samostalnim pisanjem eseja. Postupak je vrlo jednostavan: u pripremi pisanja eseja pročitate sve što je važno, prije svega zadani tekst ispitne literature. Onda zatvorite sve knjige i prezentacije i pokušate iz glave sastaviti esej. Prije toga si možete napraviti skicu teksta u obliku natuknica koje u eseju trebate razraditi. Ako negdje zapnete, ponovno pročitate dijelove literature, zatvorite knjigu, i slobodno formulirate tekst.

Pretpostavljam da ste, možda već iz srednje škole, navikli pisati seminarske radove i sastavke u kojima "parafrazirate" neki originalni tekst, a zapravo se to svodi na prepisivanje uz ispuštanje poneke riječi. Dakle upravo se to ne treba i ne smije raditi. Morate biti u stanju odgovoriti na neko pitanje svojim riječima nakon pročitane literature. Ne želim da se eseji svode na kolaž isječaka originalnog teksta ispitne literature. Naravno da slobodno formuliranje eseja treba vježbati, pa evo sad imate priliku za vježbu. Sastavak od 800 do 1200 riječi je sastavak duljine 3 do 5 stranica (u Wordu, TNR font, veličina 12, prored 1,5), to ne bi trebalo biti preteško za samostalno napisani sastavak kao odgovor na zadano pitanje. Konačno, na isti način trebate napisati komentar filma, ni tamo nemate što "parafrazirati" ni citirati.

 

Prod. dr. sc. Nenad Zakošek

Objavljeno: 3. 4. 2020. u 10:54
Nenad Zakošek

U danim okolnostima odlučio sam da se prvi kolokvij provede u obliku eseja koji će studenti pisati na zadanu temu. Riječ je o ispitivanju u kojem je dopušteno korištenje svih izvora, dakle i ispitne i druge literature, kao i mojih prezentacija predavanja (tzv. „open book exam“). Zadaća će se sastojati u tome da u zadanom vremenu studenti napišu samostalni i originalni sastavak (esej) na zadano pitanje iz ispitne literature. U ovom tipu eseja nije dopušteno citiranje ni navođenje referenci (dakle suprotno od pravila za esej za 2,5 ECTS-a). Također će biti važno strogo se pridržavati propisane duljine eseja. Ocjenjivat će se stvarno razumijevanje materije, sposobnost apstraktnog mišljenja i povezivanja različitih pojmova, vještina originalnog izlaganja argumenata o nekoj kompleksnoj materiji. Bilo kakva podudarnost između više studentskih eseja, doslovno preuzimanje dijelova teksta (plagiranje) ili nepridržavanje propisane minimalne i maksimalne duljine eseja značit će automatski pad.

Ovo su parametri prvog kolokvija: Iz svakog od naslova ispitne literature za prvi kolokvij (Eliasove knjige Proces civilizacije i Giddensove knjige Posljedice modernosti) studenti će dobiti po dva pitanja te će moći izabrati jedno na temelju kojeg će pisati esej. Duljina eseja za svako odabrano pitanje iz ispitnog naslova treba biti između 800 i 1200 riječi. Studenti mogu odabrati pisanje jednog ili dva eseja (dakle samo Eliasa ili samo Giddensa ili pak oba autora). Eseje će trebati postaviti u odgovarajuće mape (Elias, Giddens) na intranetu u razdoblju od šest dana, i to od 27. travnja u 8:00 sati do 3. svibnja u 8:00 sati. Nakon isteka tog roka mape će biti zatvorene i predaja eseja neće više biti moguća.

Ako se ne izmijene okolnosti vezane uz pandemiju, na isti će se način organizirati drugi kolokvij i ispit (na ispitu će studenti pisati eseje iz onih naslova koje nisu položili na kolokvijima). Podsjećam da je uvjet prijave ispita izrada seminarske prezentacije ili podneska.