1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	30
Seminar	30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

Cilj kolegija je upoznati studente s teorijskom i empirijskom dimenzijom strukture i dinamike suvremenih medijskih sustava. Predavanja će obuhvatiti dvije glavne cjeline u kojima će biti obrađeni temeljni pojmovi i društveni procesi koji definiraju medije i medijske sustave.
U uvodnoj cjelini definirat ćemo medije kao društvenu instituciju čijim djelovanjem se mijenjaju odnosi između članova društva. Govorit ćemo o medijima kao tehnologiji, društvenoj organizaciji-instituciji, sadržaju i publikama. Definirat ćemo temeljne karakteristike medija - filma, knjige, glazbene industrije, te industrije dnevnog tiska i revija, radija, televizije i novih medija; sličnosti i razlike između masovnih medija i drugih komunikacijskih medija te današnjih umreženih medija, razvojne cikluse medija, te njihovu različitu ulogu i utjecaj u društvu. U akademskoj godini 2016/17 seminarska nastava bit će, kroz obradu ciljanih tekstova, u cijelosti posvećena dodatnoj analizi pojedinih tema koje se obrađuju na predavanjima.
Druga cjelina analizirat će medijske sustave kroz četiri osnovna područja: medijska tržišta (ekonomske okolnosti nastanka i razvoja), politički paralelizam (bliskost medija i političkih elita), mediji i država (sadržaj i način utjecaja države u medijskom sustavu), profesionalizacija medijskih profesija (razvoj novinarstva i drugih medijskih djelatnosti) (prema Hallin + Mancini 2004). U kolegiju ćemo analizirati utjecaj političkog sustava na razvoj modela medijskog sustava, uz komparacije odnosa medija i državne/političke sfere u totalitarnim, autoritarnim i demokratskim medijskim sustavima, te u nekonsolidiranim demokracijama. Analizirat ćemo važnost slobode izražavanja i ulogu medija u različitim demokratskim modelima, uključujući osiguravanje informiranog pristanka građana na vlast, kontrolu vlasti, razvoju demokratske kulture - tolerancije, otvorenosti, javnog dijaloga; posredovanja i stvaranja javnosti i javnog mnijenja; civilno društvo. Ovdje ćemo obuhvatiti i normativne medijske teorije o vrstama medijskih sustava.
Ekonomski procesi druga su društvena okosnica razvoja medija kao industrije, pa tako i ukupnih medijskih sustava. Uloga medijskih vlasnika u demokratskom društvu često ima značajniju ulogu za razvoj medijskih sustava od države. Analizirat ćemo ekonomske aspekte medijske organizacije, definicije i oblike medijskog tržišta, te odnos medijske koncentracije i medijskog pluralizma.
Na kraju ćemo analizirati Hrvatski medijski sustav kroz tri faze: razvoj odnosa medija i države u 1990im godinama tranzicije, promjene u razdoblju nakon početka demokratske konsolidacije i otvaranja medijskog tržišta te prilagodbe europskim integracijama, te kroz model Hallina i Mancinija (2004). U ovoj akademskoj godini analizirati ćemo i pristupe analizi post-socijalističkih medijskih sustava. Na kraju ćemo promatrati i dimenzije medijskih sustava u digitalno doba, te analizirati četiri glavne dimenzije koje određuju digitalne medijske krajolike.

1. . Zagreb: Jesenski Turk. 2011. Sylvia Harvey. Politika. Kreiranje politike medija. (str. 335-355.), u Briggs, Adam, Cobley, Paul. Uvod u studije medija. Clio. Beograd, 2005.;
2. Ralph Negrine. Modeli medijskih institucija. Medijske institucije u Europi. (str. 355-374.), u Briggs, Adam, Cobley, Paul. Uvod u studije medija. Clio. Beograd, 2005.;
3. Potter, W. James. Development of the mass media industries (poglavlje 9. str. 178-208) Media Literacy, Thousand Oaks, London, New Delhi: Sage. 1998.;
4. Potter, W. James. Economic perspective (poglavlje 10. str. 199-220) Media Literacy, Thousand Oaks, London, New Delhi: Sage. 1998.;
5. Paolo Mancini. Od medijskih efekata do teorije sustava: put komparativnog istraživanja u političkoj komunikaciji. Politička misao, Vol. 50, br. 2, 2013. http://hrcak.srce.hr/file/152819 Zrinjka Peruško. Komparativna analiza post-socijalističkih medijskih sustava. Politička misao, Vol. 50, br. 2, 2013. http://hrcak.srce.hr/file/152821 Zrinjka Peruško. Medijski sustav i medijska politika u Hrvatskoj 2010-2011, prema UNESCO-ovim indikatorima medijskog razvoja. Monitoring medija, 1/2012. http://cim.fpzg.hr/uploaded/monitoring%20medija12012.pdf;
6. Peruško, Z., Čuvalo, A. (2014) Comparing Socialist and Post-Socialist Television Culture. Fifty Years of Television in Croatia. View - Journal of European Television, History + Culture, Vol 3, No. 5, 2014 pp. 131-150;
7. Peruško, Z. (1999). "Medijska politika". str. 87-110, u Demokracija i mediji, Zagreb: Barbat. (posebno podnaslov Mediji i država: normativne teorije o medijima u nedemokratskim i demokratskim poredcima);
8. Peruško, Zrinjka (2012) Medijski sustav u Hrvatskoj: od autoritarnog do mediteranskog modela. Ur. S. Ravlić, V. Puljiz, V. Franičević + V. Visković. Hrvatska u Europskoj uniji: kako dalje? (pp 437-475). Zagreb: Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo.;

1. Briggs, P. Cobley, Uvod u studije medija, Beograd: Clio. 2005.;

Obavezni predmet - Redovni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Novinarstvo
Obavezni predmet - Izvanredni studij - Preddiplomski sveučilišni studij Novinarstvo